Zašto neplodnost kao privatna stvar ima javni značaj?!
Zašto je u FBiH napravljeno zantno manje IVF ciklusa u odnosu na Europski prosjek?
Prošla je godina dana od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski pomognutom oplodnjom u FBiH. Demografija je opisana kao naučna obalst u kojoj se proučavaju privatne odluke sa javnim efektom, znak prepoznavanja instrumentalne uloge koju dinamika stanovništva može imati na ekonomske i političke sisteme. Ovu definiciju možemo primijeniti i na proučavanje neplodnosti i tretmana plodnosti, pa bi to bila uglavnom privatna stvar koja se često dijeli sa medicinskim stručnjacima, a zapravo je od javnog značaja. Jezikom ekonomista, djeca se mogu opisati kao „javna dobra” od kojih korist imaju svi članovi društva.
Kroz tu prizmu možemo propitivati i djelotvornost programa (su)finansiranja procedura biomedicinski potomognotue oplodnje, BMPO, a pogotovo kada se zna da procedure BMPO, kada se adekvatno finansiraju, mogu povećati natalitet više nego li bilo koja druga općeprihvaćena i finansirana pronatalitetna politika. Iako je neplodnost zdravstveno stanje, efikasna medicinska intervencija djeluje na sličan način kao i bilo koja druga pronatalitetna politika. Ovo bi moglo ukazivati na to da bi vlada koja nastoji povećati stopu nataliteta mogla imati koristi od skretanja pažnje sa onih koji mogu ali ne žele imati djecu, na one koji žele, ali ne mogu da se ostvare kao roditelji prirodnim putem. Idealna kombinacija treba da obuhvati izgradnju porodice tokom životnog ciklusa, ohrabrujući parove da se ostvare kao roditelji u vrijeme koje im odgovara, ali i da ima javne programe podrške onima kojima su procedure BMPO nepohodne. Sa fiskalnog stanovišta, finansiranje BMPO može biti jedna od najboljih investicija u zdravstvu, sa višestrukim povratom ulaganja u budućnosti.
In Vitro Fertilizacija, popularno nazvana IVF, zaokupila je pažnju javnosti od svog senzacionalnog uvođenja 1978. Poboljšanja u laboratorijskoj tehnologiji i kliničkoj praksi omogućila su IVF-u da evoluira u medicinsku proceduru koja je efikasna, sigurna, lako dostupna i relativno pristupačna. U FBiH područje BMPO po prvi put je zakonski uređeno 2018. Zakonom o liječenju neplodnosti biomedicinski pomognutom oplodnjom. Naknadno je, 2022. zakon izmjenjen i dopunjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski pomognutom oplodnjom. Pored navedenog zakona, ova oblast je uređena između ostalog i Pravilnikom o obimu prava na biomedicinski potpomognutu oplodnju iz sredstava proračuna Federacije Bosne i Hercegovine, načinu formiranja cijena pojedinačnih postupaka biomedicinski potpomognute oplodnje, kriterija i način ugovaranja, kao i drugih pitanja od značaja za provođenje biomedicinski potpomognute oplodnje.
Prema podacima Europskog udruženja za humanu reprodukciju i embriologiju, ESHRE, u prosijeku, u Europi se na milion stanovnika uradi 1581 IVF ciklus. Do ovog trenutka nemamo potpune podatke o ukupnom broju IVF ciklusa u FBiH za 2023. godinu, kao ni o broju ciklusa finansiranih od strane Federalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Prema neslužbenim saznanjima Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja za refundaciju troškova se javilo manje od 200 parova za period od 03.01.2023. do stupanja Pravilnika na snagu. Pored ovoga, Komisija za izdavanje pojedinačnih saglasnosti za procedure BMPO je izdala oko 300 saglasnosti, što sve zajedno iznosti do 500 procedura BMPO u 2023 godini. Ovom broju je potrebno dodati i procedure BMPO napravljene u ustanovama koje nisu potpisale ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH. Ako uzmemo u obzir da, prema popisu stanovništva BiH iz 2013., u FBiH živi više od dva miliona stanovnika, ukupan broj procedura BMPO je daleko ispod Europskog prosjeka. Za potrebe liječenja procedurama BMPO vlada FBiH je za 2023. godinu izdvojila 10 miliona KM, te se postavlja pitanje zašto je u FBiH napravljeno zantno manje IVF ciklusa u odnosu na Europski prosjek?
bmpo.ba / 05.01.24.
